Dvadeset i četvrti travnja 1915. označava početak "konačnog rješenja" – armenskog genocida izvršenog nad Armenacima u Osmanskmg Carstvu, kada je po nalogu Talaat Paše negdje oko 1 500 000 Armenaca poslano u marševe smrti put Sirijske pustinje/ Bādiyat aš-Šām1915. i 1916. godine, prema sabirnom logoru smrti u Deir ez-Zoru. Vođeni paravojnom pratnjom, deportirani su lišeni hrane i vode i podvrgnuti pljački, silovanjima i pokolju.
Godine 1916. naređen je još jedan val pokolja, ostavivši na životu oko 200 000 deportiranih do kraja godine. Oko 100.000 do 200.000 (točan se broj ne zna, a kreće se i do 300 000), armenskih žena i djece prisilno je preobraćeno na islam i integrirano u muslimanska kućanstva. Masakri i etničko čišćenje preživjelih Armenaca nastavili su se tijekom Turskog rata za neovisnost nakon Prvog svjetskog rata, a izveli su ga turski nacionalisti. Ostatak Armenaca se ponajviše sklonio u Carigrad, da bi tijekom konačnog eliminiranja kršćanske većine iz Carigrada 6-/7. rujana 1955. u carigradskoj "kristalnoj noći" zvanoj Istanbul pogrom ili Istanbul riots, iznova preživjeli najgore. Armenci su danas na području svoje stare domovine – Zapadne Armenije, gdje žive 3.000 godina svedeni na brojku negdje oko 75.000 tisuća i to na prostoru cjelokupne današnje Turske Republike.
Armenska kulturna baština posve je devastirana i poslije cijelog niza konfiskacija,planskog uništavanja i brojnih protuarmenskih zakonskih akata. Danas su u armenskim rukama preostale samo 34 crkve, i to ponajviše u Carigradu, od nekadašnjih više tisućâ crkava i 500 samostana. Simbol armenske duhovnosti s područja Zapadne Armenije i njenog srednjovjekovnog razdoblja je sv. Grgur Narekaci. Zahvaljujući nadbiskupu Naregu Alemezianu, dubrovačkom gostu 2010. godine na festi sv. Vlaha, na svjetlo dana je za zapadnu kulturu tiskana knjiga Grgura Narekacija Pouka o pravovjernosti i krjeposnom i čistom život.
Djelo svetog Grgura iz Nareka je trajno nadahnuće, pa je tako Pouka o pravovjernosti i krjeposnom i čistom životu, knjiga autora Grgura iz Nareka doživjela svoju suvremenu armensku transliteraciju i komentar, koji je napisao nadbiskup Nareg Alemezijan iz Katolikata Velike Kuće Cilicije. Engleski prijevod izradio je Khachik Grigoryan iz Yerevana, a knjigu je izdala izdavačka kuća Ankyunacar iz Yerevana. Autor komentara nadbiskup Nareg Alemezijan Pouka o pravovjernosti i krjeposnom i čistom životu u zapadno armenskom jeziku obranio je 1983. godine kao doktorsku tezu postavši tako vartapedom (Armenske Pravovjerne Apostolske Crkve Velike Kuće Cilicije u Antelijasu.
Nadbiskup Nareg Alemezian knjigu na istočno armenskom i engleskom Pouka o pravovjernosti i krjeposnom i čistom životu je 7. prosinca 2023. godine osobno uručio sv. Ocu Franji tijekom službene audijencije. Hrvatski prijevod ujedno je i prvi prijevod izvan armenskog kulturnog kruga, iznova potvrdivši snagu kulturnih i duhovnih veza Armenaca i Hrvata, koji su stoljećima dijelili istu povijesnu sudbinu. Nadbiskup Nareg 2010. godine dolaskom na festu sv. Vlaha otvorio je novo početak intenzivnih duhovnih veza Dubrovnika i Armenije – imaginarne domovine svih Armenaca, koja u svojim povijesnim granicama više ne postoji, ali je Armenska Apostolska Crkva svojim apostolskim radom održava u cjelini dvaju katolikata i dvaju patrijarhata uz armenski dio podložen Katoličkoj Crkvi
Nastojanjem autora rada splitski Teološki fakultet izdaje prijevod Pouka o pravovjernosti i krjeposnom i čistom životGrgura iz Nareka, u prijevodu uglednog hrvatskog angliste Mate Marasa.